Nekad je radno vrijeme imalo početak i kraj. Danas, iako na papiru često piše „od 8 do 16“, stvarnost za mnoge zaposlenike izgleda malo drugačije: mailovi stižu i navečer, sastanci se „spontano“ zakazuju petkom u 16 sati, velike kampanje dogovaraju se u vrijeme vašeg godišnjeg, a šef vas se sjeti baš kad ste krenuli s parkirališta. Ukratko – radno vrijeme nije ono što piše u ugovoru, nego ono što piše u kalendaru poslodavca.
Rezultat? Tvornica burnouta u kojoj, prema istraživanju portala MojPosao, čak 78 posto radnika u Hrvatskoj doživi iscrpljenost i emotivno izgaranje. Drugim riječima: ako vas još nije „pokosilo“ – strpite se, vjerojatno samo kasnite na red.
Stres je nova svakodnevica
Isti izvori navode da 61 posto zaposlenih često osjeća stres, dok njih 31 posto priznaje da im je stres stalni sustanar. Samo osam posto ljudi može reći da stres osjeća rijetko.
Najviše pate mladi – oni do 25 godina. Čak 73 posto njih redovito osjeća stres. Ironično, to je generacija koja je odrasla na ideji „radi ono što voliš i nećeš raditi ni dana u životu“.

Nije tajna: Zaposlenici sve više posao shvaćaju osobno
Zašto burnout kod nas ima ovako visoke brojke? Razloga je nekoliko, ali jedan se posebno ističe: posao u Hrvatskoj shvaćamo osobno. Ako poslodavac zove u subotu navečer, osjećaš se loše reći „ne“. Ako ti mail dođe u ponoć, odgovoriš – jer što ako netko pomisli da nisi „posvećen“?
Poslodavci su to prepoznali. Odlazak na godišnji odmor rijetko je miran – istraživanje otkriva da polovica zaposlenih nikada ne uzima slobodno zbog iscrpljenosti, a i kad ga uzmu, telefoni i dalje zvone, poruke stižu, a „hitni mailovi“ čekaju u inboxu. Drugim riječima: odlazak na godišnji više nalikuje privremenom radu na daljinu, ali s koktelom u ruci.
Prema navedenom istraživanju, glavni okidač stresa je prvenstveno prevelik broj zadataka (60 posto), zatim manjak potpore nadređenih (48 posto) te samo radno radno okruženje (47 posto). Teško balansiranje privatnog i poslovnog života problem je za 36 posto zaposlenika, rad vikendom stresan je za 24 posto zaposlenika, a čak je trećina objavila kako su za stres zaslužni loši radni uvjeti.
No jednako tako i poslodavci su ti kojima je burnout sve izgledniji.
Posljedice – osjećaj da ništa nema smisla
Što burnout radi ljudima – i zaposlenicima i poduzetnicima? Istraživanje pokazuje da 82 posto ljudi osjeća potpunu iscrpljenost i gubitak motivacije, dok njih 52 posto prijavljuje pad koncentracije i produktivnosti. Uz to, mnogi doživljavaju pad kvalitete odnosa – i na poslu i kod kuće.
Čak 85 posto zaposlenika i poduzetnika priznaje da se nakon posla vraća kući bez energije za bilo kakve aktivnosti, a 60 posto odustaje od hobija i onoga što ih je nekad veselilo. Ukratko: život se svodi na rad i spavanje – dok ne dođe vikend, koji često ode na razmišljanje o ponedjeljku.
O tome kako spriječiti ili izliječiti burnout već smo pisali na portalu Mojnovac.hr.
Tko je kriv – poslodavci ili zaposlenici?
Naravno, lako je upirati prst u poslodavce. Jer istina je, poslodavci često nose velik dio odgovornosti – previše zadataka, prekratki rokovi, loša komunikacija, nedostatak podrške. No, istina je i da se i sami zaposlenici ne znaju oduprijeti. Burnout je, barem dijelom, i posljedica kulture u kojoj je normalno „gristi“ za posao, gdje se mjeri koliko si ostao nakon radnog vremena i gdje je reći „ne“ ravno izdaji.
Kako dalje?
Rješenje nije jednostavno, ali nekoliko stvari je jasno:
-
Potrebna je bolja raspodjela posla i jasna granica radnog vremena. Ne, nitko neće umrijeti ako mail ostane nepročitan do ponedjeljka.
-
Poslodavci moraju shvatiti da odmor nije luksuz nego nužnost. Umoran radnik nije produktivan radnik.
-
Zaposlenici moraju naučiti reći „ne“ i to bez grižnje savjesti, ali i razumjeti poslodavce koji su također često pod velikim stresom.
Burnout u Hrvatskoj više nije iznimka nego pravilo. Ako se stvari ne promijene, uskoro ćemo doći do točke gdje će jedina industrija koja cvjeta biti – psihoterapija.
Foto: Pexels