Jednom sam bila gošća na Business Cafe-u i jedan od gostiju izgovorio je meni baš dosta interesantnu rečenicu: da je njihov radnik profitabilan za firmu, ako donese prihoda kao tri njegove bruto 2 plaće.
Tad mi je prošlo kroz glavu svaka čast, vrlo jasno postavljena matematika u firmi. To ću pokušati izračunati i u vlastitoj firmi. Međutim, druga misao koja mi je prošla kroz glavu u tom trenutku je bila: hm, koliko ljudi u publici uopće zna što je bruto 1 i bruto 2 plaća, odnosno od čega se sastoje.
Bruto dva, odnosno ukupni trošak radnikove plaće za poslodavca je puno veći iznos od onog koji radnik dobije na svoj tekući račun.
Bruto plaća
Pa počnimo redom. Kod ugovaranja plaće i sklapanja ugovora o radu propisano je da se definira bruto plaća radnika, iako većinom mi poslodavci usmeno ugovaramo neto plaću s radnikom.
Zašto je potrebna bruto plaća i zašto se u cijelom svijetu ugovara bruto plaća? Vrlo jednostavan odgovor. Radnik iz svoje bruto plaće zapravo sam plaća svoj doprinos za mirovinsko osiguranje (onaj famozni prvi i drugi stup), ali zbog jednostavnosti praćenja obveznika, plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje – obveza je na isplatitelju (u ovom slučaju poslodavcu) da on obustavi iz bruto plaće radnika i uplati doprinos u korist državnog proračuna.
Naime, državi bi bilo jako teško kontrolirati svakog uposlenika je li uplatio od svog bruta mio, pa je država to pojednostavila i smanjila broj onih koji uplaćuju mio pa im je odmah i lakše kontrolirati.
Osim doprinosa za mirovinsko osiguranje, iz djelatnikove bruto plaće obustavlja se i porez na dohodak (tzv. porez po odbitku, jer se plaća kad se isplaćuje i neto), ali pri tome postoji olakšica koju možemo koristiti, poznatija kao – osobni odbitak.
Što je osobni odbitak?
Osobni odbitak je izuzet iz oporezivanja porezom. On ovisi o tome koliko uposlenik ima uzdržavanih članova obitelji (nije isti trošak života za samca ili za nekoga tko ima djecu ili uzdržava nezaposlenog supružnika). Po meni je to vrlo pošteno postavljeno kao dio socijalne politike, ali se ne slažem da je 600,00 eur osobnog odbitka dostatno.
Smatram da bi bilo pošteno da se izračuna potrošačka košarica za jednog samca na bazi mjeseca koja će uključiti osnovne životne namirnice, režije za stanovanje i još neke osnovne potrepštine pa bi taj iznos bio puno veći.
I tek se tada izračunava neto nakon umanjenja za mio i porez na dohodak, odnosno iznos koji će radnik dobiti na svoj račun. Obveza na poslodavcu je još i doprinos za zdravstveno osiguranje i to ne tereti bruto plaću radnika, već se nadodaje na bruto 1 i tereti poslodavca pa je ukupni trošak radnika bruto 1 plus doprinos za zdravstvo.
Kako to izgleda u praksi?
Niže stavljam jedan jednostavan primjer obračuna plaća usporedno za samca ili za djelatnika koji ima dvoje uzdržavane djece, s upisanim stopama doprinosa i poreza i prireza za Zagreb.
Postoje mnogobrojni portali koji imaju informativne obračune plaća, pa predlažem da svatko napravi procjenu ima li matematiku kao Ilija s početka priče. Dakle, provjerite profitabilnost svojih djelatnika prema Ilijinoj formu bruto 2 radnika puta 3.
Kako izgleda razlika u praksi
Usporedni primjer za istu bruto plaću, ali uz različit osobni odbitak. Tablica pokazuje kako uzdržavano dijete utječe na neto iznos, dok ukupni trošak poslodavca ostaje isti.
| Stavka | Bez uzdržavanih članova | S jednim uzdržavanim djetetom |
|---|---|---|
| Bruto plaća | 3.347,40 € | 3.347,40 € |
| Mirovinsko 1. stup | 502,11 € | 502,11 € |
| Mirovinsko 2. stup | 167,37 € | 167,37 € |
| Ukupni doprinos za MIO | 669,48 € | 669,48 € |
| Dohodak | 2.677,92 € | 2.677,92 € |
| Osobni odbitak | 600,00 € | 900,00 € |
| Porezna osnovica | 2.077,92 € | 1.777,92 € |
| Porez ukupno | 477,92 € | 408,92 € |
| Neto plaća | 2.200,00 € | 2.269,00 € |
| Doprinos za zdravstveno | 552,32 € | 552,32 € |
| Ukupni trošak plaće | 3.899,72 € | 3.899,72 € |
Što se ovdje jasno vidi? Kod iste bruto plaće poslodavac ima isti ukupni trošak, ali zaposlenik s većim osobnim odbitkom prima viši neto iznos jer mu je porezna osnovica niža.