Bogatstvo svijeta na rekordnim razinama uz (ne)opravdani optimizam
Na globalnim financijskim tržištima trenutno se stvara zanimljiva, ali i potencijalno osjetljiva kombinacija snažnog optimizma, obilne likvidnosti i vrlo visokih očekivanja. Ako bismo tražili jednu rečenicu koja najbolje opisuje današnje stanje, mogla bi glasiti: rizik je itekako u modi, i to na razinama koje nismo vidjeli više od dvadeset godina.
Prema istraživanju Američkog udruženja individualnih investitora (AAII), mali ulagači danas u prosjeku drže oko 70% svoje imovine u dionicama. To je gotovo identično razinama iz 2021. godine, u jeku tzv. “meme stock” euforije, kada su tržištima dominirali ekstremni optimizam i špekulacija. Za usporedbu, tijekom pandemijske 2020. godine udio dionica bio je oko 55%, dok je na dnu financijske krize 2008. pao na svega 40%. Još je znakovitiji podatak da su profesionalni investicijski menadžeri danas gotovo maksimalno izloženi tržištu, s prosječnom izloženošću dionicama blizu povijesnih vrhunaca. Od travanjskog dna izloženost je porasla za oko 65 postotnih bodova, što jasno govori da je apetit za rizikom izuzetno visok.
Takvo ponašanje investitora ne događa se u vakuumu. Makroekonomska slika SAD-a, i dalje ključne svjetske ekonomije, zasad pruža potporu optimizmu. Prema najnovijem Bloombergovom istraživanju među ekonomistima, očekivanja gospodarskog rasta blago su poboljšana. Američki BDP za nadolazeću godinu sada se procjenjuje na rast od 2%, u odnosu na ranijih 1,9%, dok je i procjena rasta za ovu godinu podignuta na 2%. Istovremeno, inflacijska očekivanja su blago snižena, što sugerira rastuće povjerenje da će se inflacija nastaviti približavati cilju američke središnje banke. Kamatne stope, prema tim projekcijama, trebale bi se postupno spuštati, s očekivanom referentnom stopom od oko 3,25% do kraja 2026. godine.
Sličnu sliku nude i analize ING-a, koji očekuje solidan rast od 2% u 2025., blago usporavanje u 2026., te novo ubrzanje u 2027. godini. Inflacija bi se, prema njihovim procjenama, trebala stabilizirati na oko 2,8%. Drugim riječima, tržišta trenutno gledaju prema budućnosti u kojoj nema ni ozbiljne recesije ni novog inflacijskog šoka – scenarij koji je povijesno vrlo povoljan za rizičnu imovinu poput dionica.
Dodatni poticaj tržištima daje i monetarna politika. Američki Fed je početkom prosinca najavio novi program kupnje državnih obveznica u iznosu od 40 milijardi dolara mjesečno, barem tijekom iduća četiri mjeseca. Takvi programi, poznati kao kvantitativno popuštanje (QE), povećavaju likvidnost u financijskom sustavu i smanjuju pritiske na banke i tržišta financiranja. Povijesno gledano, višak likvidnosti često završava u financijskoj imovini, potičući rast cijena dionica, ali i špekulativnije ponašanje investitora. Ključno pitanje pritom nije hoće li QE (iako ovo nije klasični QE) utjecati na tržišta, već koja će imovina od toga imati najveću korist, a koja će se pokazati otpornijom i neovisnijom o monetarnim ciklusima.
U takvom okruženju nije iznenađenje da tržišta s velikim zanimanjem prate potencijalno najveći IPO desetljeća. SpaceX, kompanija Elona Muska koja dominira globalnom svemirskom industrijom, započela je proces odabira investicijskih banaka za izlazak na burzu, potencijalno već iduće godine. Procjene vrijednosti idu i do 1,5 bilijuna dolara, dok je nedavna sekundarna prodaja dionica implicirala valuaciju od oko 800 milijardi dolara. SpaceX pritom nije samo vizija budućnosti, već i izuzetno profitabilan poslovni sustav s višegodišnjim pozitivnim novčanim tokom, snažnim prihodima i ključnom ulogom u američkim državnim projektima, kao i kroz satelitski internet Starlink. Takve priče dodatno hrane tržišni optimizam i osjećaj da se nalazimo u tehnološkom ciklusu koji tek uzima maha.
No, dok euforija raste, neki analitičari upozoravaju da rizici nisu nestali – samo su privremeno potisnuti u drugi plan. Capital Economics ističe da je klasični bankarski sustav danas znatno bolje kapitaliziran nego uoči prethodnih kriza, ali zabrinjava snažan rast tzv. privatnog kreditiranja, izvan strogo reguliranog bankarskog sektora. Kombinacija visoke zaduženosti i slabe likvidnosti u tom dijelu financijskog sustava povijesno rijetko završava bezbolno kada se gospodarski rast uspori. Dodatno, visoke valuacije, manjeg broja ali tržišno bitnih dionica, znače da je ponekad dovoljan tek manji niz lošijih poslovnih rezultata kako bi se narušilo povjerenje investitora. Važno je, međutim, zadržati perspektivu. Povijesno gledano, pad tržišta dionica od 10% obično smanjuje BDP tek za nekoliko desetinki postotnog boda. Drugim riječima, korekcije na burzi same po sebi rijetko uzrokuju recesiju. Pravi problem nastaje tek kada se spoje s tvrdokornom inflacijom, pogoršanjem tržišta rada ili gubitkom povjerenja u fiskalnu i monetarnu politiku. Upravo tu Capital Economics vidi ključne nepoznanice: mogućnost novih poremećaja u opskrbnim lancima, rast plaća koji bi otežao borbu protiv inflacije, slabiju produktivnost u SAD-u ili političke šokove koji bi poljuljali povjerenje investitora u javne financije.
Unatoč tim rizicima, velike investicijske banke zasad ostaju optimistične. Goldman Sachs očekuje snažan rast zarada kompanija iz indeksa S&P 500, potpomognut solidnim gospodarskim rastom, slabijim dolarom i sve većim doprinosom umjetne inteligencije u produktivnosti. Prema njihovim procjenama, dobit po dionici mogla bi u 2026. porasti za oko 12%, a dodatnih 10% u 2027. godini. Posebno se ističe uloga najvećih tehnoloških kompanija – tzv. “velike sedmorke” – koje već sada generiraju oko četvrtinu ukupne dobiti indeksa. Njihova ulaganja u AI kratkoročno opterećuju bilance, ali dugoročno bi mogla značajno povećati učinkovitost i profitabilnost.
Sve to zajedno stvara sliku tržišta koje je snažno pogonjeno vjerom u nastavak rasta, obilnom likvidnošću i tehnološkim optimizmom. No povijest nas uči da upravo takve faze zahtijevaju najviše discipline. Kada su svi već maksimalno izloženi riziku, prostor za iznenađenja se smanjuje, a cijena pogreške raste. Za investitore to znači da današnje tržište nudi prilike, ali i da traži pažljivije upravljanje očekivanjima i svijest o tome da se ciklusi ne ukidaju – samo se privremeno zaborave.
Za www.optimtrader.com/hr piše Alen Horvat, burzovni analitičar
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
