Kripto više nije samo alternativa: Azija i Wall Street ubrzavaju blockchain usvajanje
Kriptovalute su godinama predstavljane kao alternativa tradicionalnom financijskom sustavu. Danas se događa nešto znatno važnije: digitalna imovina i blockchain postupno postaju dio upravo tog sustava.
Japan kriptoimovinu uvodi pod pravila slična onima koja vrijede za klasične financijske proizvode. Južna Koreja razmatra uključivanje digitalne imovine u novi okvir upravljanja nacionalnom, odnosno državnom imovinom. Istodobno, najveće institucije Wall Streeta pripremaju infrastrukturu za tokenizirane dionice, obveznice i druge financijske instrumente.
To ne znači da će banke, burze i investicijski fondovi preko noći prijeći na blockchain. Znači, međutim, da više ne raspravljaju o tome treba li tu tehnologiju koristiti, nego kako je uklopiti u postojeći financijski sustav.
Japanski parlament usvojio je izmjene zakona kojima se kriptoimovina klasificira kao financijska imovina i premješta iz regulatornog okvira Zakona o platnim uslugama u okvir Zakona o financijskim instrumentima i burzama.
Riječ je o velikoj promjeni u načinu na koji Japan promatra kriptovalute. One više nisu regulirane prvenstveno kao sredstvo plaćanja, nego kao investicijska imovina koja zahtijeva pravila o informiranju ulagača, trgovanju i tržišnim zlouporabama.
Novi okvir donosi stroža pravila za pružatelje usluga, veće zahtjeve u pogledu transparentnosti te zabrane trgovanja na temelju povlaštenih informacija. Time se pokušava smanjiti prostor za manipulacije koje su na kripto tržištu dugo bile znatno manje uređene nego na burzama dionica i obveznica.
Za ulagače to može imati dvije strane. Stroža regulacija povećava troškove poslovanja kripto platformi, ali istodobno pruža veću pravnu sigurnost i jasnije mehanizme zaštite.
Upravo je pravna sigurnost jedan od osnovnih preduvjeta za ozbiljniji ulazak banaka, mirovinskih fondova, osiguravatelja i velikih društava za upravljanje imovinom.
Promjena bi mogla otvoriti i put prema novim proizvodima, uključujući potencijalne fondove kojima se trguje na burzi, ali njihovo pokretanje i dalje ovisi o zasebnim regulatornim odobrenjima. Samo donošenje zakona zato ne znači da će japanski spot bitcoin ETF automatski postati dostupan.
Južna Koreja priprema zamjenu zakona o državnoj imovini starog više desetljeća novim, širim zakonodavnim okvirom. Njime bi se uz zemljišta, zgrade i drugu fizičku imovinu obuhvatili intelektualno vlasništvo, virtualna imovina i drugi novi oblici vrijednosti.
Ovdje je važno izbjeći pogrešan zaključak. Prijedlog ne znači da Južna Koreja proglašava bitcoin nacionalnom valutom ili da će država početi stvarati veliku kripto pričuvu. Radi se o tome da digitalna imovina može biti prepoznata kao vrsta imovine koju država smije posjedovati, evidentirati i njome upravljati.
Južnokorejske vlasti istodobno planiraju pilot-projekt tokeniziranih državnih obveznica tijekom 2027. godine te razmatraju mogućnosti tokenizacije državnih nekretnina. Takvi bi projekti mogli omogućiti dijeljenje vrijedne imovine na manje digitalne udjele i otvoriti pristup širem krugu ulagača.
Južna Koreja tako ne pokušava samo regulirati trgovanje postojećim kriptovalutama. Pokušava blockchain primijeniti kao infrastrukturu za izdavanje, evidentiranje i prijenos vlasništva nad tradicionalnom imovinom.
To je mnogo šira priča od samog kretanja cijene bitcoina.
Najvažniji dokaz sazrijevanja blockchain industrije možda ne dolazi iz kripto kompanija, nego iz središta tradicionalnog financijskog sustava.
Depository Trust & Clearing Corporation, odnosno DTCC, jedna je od ključnih institucija američke tržišne infrastrukture. Ona osigurava poravnanje, skrbništvo i obradu transakcija na američkom tržištu kapitala.
DTCC je najavio ograničene produkcijske transakcije tokeniziranom imovinom tijekom srpnja 2026., dok je puno pokretanje njegove usluge tokenizacije planirano za listopad. U projektu sudjeluje više od 50 financijskih institucija i tehnoloških kompanija.
Cilj nije stvaranje nove špekulativne kriptovalute. Tradicionalne dionice, fondovi ili obveznice dobivaju digitalni zapis na blockchainu, dok bi vlasnici trebali zadržati prava koja imaju i kod klasičnih vrijednosnica.
Tokenizacija bi mogla omogućiti brži prijenos imovine, veću programabilnost, jednostavnije korištenje financijskih instrumenata kao kolaterala te potencijalno dulje vrijeme trgovanja. Ipak, pravna prava ulagača, skrbništvo i usklađenost s propisima i dalje ostaju povezani s postojećim financijskim institucijama.
Drugim riječima, Wall Street zasad ne ruši stari sustav. Nadograđuje ga novom tehnologijom.
New York Stock Exchange razvija posebnu platformu za trgovanje tokeniziranim vrijednosnicama koja bi, nakon regulatornog odobrenja, trebala omogućiti trgovanje 24 sata dnevno.
Platforma bi trebala podržavati trenutačno poravnanje, naloge izražene u novčanim iznosima te financiranje putem stablecoina i tokeniziranih bankovnih depozita.
To pokazuje da se granica između burze i kripto platforme postupno smanjuje. Današnji ulagači navikli su na tržišta koja su otvorena gotovo neprekidno, dok tradicionalne burze još uvijek posluju unutar ograničenog radnog vremena i koriste sustave poravnanja razvijane desetljećima.
Blockchain može tehnički omogućiti neprekidno trgovanje, ali tehnologija nije jedina prepreka. Potrebno je riješiti pitanja likvidnosti izvan glavnog radnog vremena, nadzora tržišta, zaštite ulagača, korporativnih akcija i dostupnosti novca za konačno poravnanje transakcija.
Povezivanje dvaju financijskih svjetova vidi se i kroz ulaganja.
Citadel Securities, jedan od najvećih globalnih market makera, uložio je 400 milijuna dolara u Crypto.com, čime je kripto platforma procijenjena na 20 milijardi dolara. Sredstva bi trebala podržati širenje na tokenizirane vrijednosnice, izvedenice i druge financijske proizvode.
Takva ulaganja ne znače da tradicionalne institucije odjednom prihvaćaju svaku kriptovalutu ili svaki poslovni model iz kripto industrije. Naprotiv, interes je sve više usmjeren prema dijelovima tržišta koji mogu biti regulirani i povezani s postojećim financijskim instrumentima.
Najveću pozornost privlače skrbništvo, stablecoini, tokenizirani fondovi, državne obveznice, infrastruktura trgovanja i blockchain poravnanje.
Tokenizacija je pretvaranje prava povezanih s određenom imovinom u digitalni token koji se može evidentirati i prenositi putem blockchaina.
Imovina može biti dionica, obveznica, udjel u fondu, nekretnina ili neko drugo pravo. No token sam po sebi nije dovoljan. Ključno je što njegov vlasnik pravno posjeduje.
Postoji velika razlika između tokenizirane dionice koju je izdala sama kompanija ili ovlaštena tržišna institucija i tokena koji je proizvela nepovezana platforma, obećavajući da negdje čuva odgovarajuću dionicu.
Američka Komisija za vrijednosne papire i burze naglašava da tokenizacija ne mijenja samu pravnu prirodu vrijednosnice. Dionica ostaje dionica i kada se njezino vlasništvo evidentira pomoću blockchaina.
Za malog ulagača zato nisu najvažniji naziv tokena i odabrani blockchain, nego izdavatelj, skrbnik, zakonska prava, mogućnost otkupa te način postupanja u slučaju problema ili propasti platforme.
Pozitivne regulatorne vijesti često se na kripto tržištu odmah tumače kao signal za rast cijena. No usvajanje zakona u Japanu ili pokretanje tokenizacijskog sustava na Wall Streetu ne znači da će svaka kriptovaluta postati vrjednija.
Institucije mogu prihvatiti blockchain bez prihvaćanja tisuća postojećih tokena.
Mogu koristiti privatne ili dopuštene mreže, tokenizirane bankovne depozite i digitalne zapise tradicionalnih vrijednosnica, bez potrebe da kupuju pojedine kriptovalute koje se nude malim ulagačima.
Zbog toga treba razlikovati tri povezane, ali različite teme: rast kriptovaluta kao investicijske klase, korištenje blockchaina kao financijske infrastrukture i tokenizaciju tradicionalne imovine.
Razvoj jednoga područja ne jamči automatski uspjeh ostalih.
Japan, Južna Koreja i Wall Street pokazuju isti smjer: digitalna imovina ulazi u regulirani financijski sustav.
To joj donosi veću legitimnost, pristup institucionalnom kapitalu i mogućnost razvoja novih investicijskih proizvoda. Istodobno donosi strože zahtjeve, nadzor, identifikaciju korisnika i pravila koja su već poznata bankama, burzama i fondovima.
Kripto je započeo kao pokušaj stvaranja financijskog sustava bez tradicionalnih posrednika. Njegova sljedeća faza, barem kada je riječ o institucionalnom kapitalu, mogla bi se razvijati upravo uz pomoć tih posrednika.
Najvažnija promjena zato nije u tome što države i Wall Street prihvaćaju kripto onakav kakav je bio. Promjena je u tome što preuzimaju blockchain tehnologiju i prilagođavaju je pravilima tradicionalnih financija.
Za ulagače je to potencijalno dobra vijest, ali ne i razlog za odustajanje od opreza. Što se digitalna imovina više približava klasičnom tržištu kapitala, to će više vrijediti ista pravila koja vrijede kod svakog drugog ulaganja: potrebno je razumjeti što kupujemo, koja prava dobivamo, tko čuva imovinu i koliki rizik možemo podnijeti.
Regulacija kriptovaluta, tokenizacija i blockchain infrastruktura sve se više povezuju s tradicionalnim financijskim tržištima. U nastavku donosimo kratka objašnjenja najvažnijih pojmova.
Digitalna imovina koja se može pohranjivati, prenositi i razmjenjivati pomoću blockchaina ili srodnih tehnologija. Uključuje kriptovalute, stablecoine i različite vrste digitalnih tokena.
Distribuirana digitalna evidencija u kojoj se podaci o transakcijama zapisuju u međusobno povezane blokove. Može se koristiti za praćenje prijenosa novca, vrijednosnica i vlasničkih prava.
Širi pojam koji obuhvaća kriptovalute, tokene, tokenizirane vrijednosnice i druge oblike vrijednosti koji postoje ili se evidentiraju u digitalnom obliku.
Postupak pretvaranja prava povezanih s dionicom, obveznicom, fondom, nekretninom ili drugom imovinom u digitalni token koji se može evidentirati i prenositi putem blockchaina.
Tradicionalni financijski instrumenti, poput dionica ili obveznica, čije se vlasništvo, izdavanje ili prijenos evidentiraju pomoću blockchain tehnologije.
Digitalni token čija se vrijednost najčešće veže uz tradicionalnu valutu, primjerice američki dolar ili euro. Koristi se za trgovanje, plaćanje i poravnanje digitalnih transakcija.
Uključivanje banaka, burzi, investicijskih fondova, osiguravatelja i drugih velikih financijskih institucija u tržište digitalne imovine i blockchain infrastrukture.
Završetak prijenosa novca i imovine gotovo odmah nakon izvršenja transakcije, umjesto čekanja jednog ili više radnih dana kao u dijelu tradicionalnog financijskog sustava.
Sigurno čuvanje kriptovaluta, tokena, privatnih ključeva i drugih digitalnih prava u ime pojedinca ili institucije.
Zakoni i pravila kojima se uređuju izdavanje, trgovanje, čuvanje i oglašavanje digitalne imovine, uz naglasak na zaštitu ulagača, transparentnost i sprječavanje manipulacije tržištem.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
