Apple prestigao Nvidiju, a kripto i softverske dionice predvodile rast
Wall Street zaključio je ponedjeljak mješovito, uz rotaciju kapitala iz proizvođača čipova i kompanija povezanih s AI infrastrukturom prema defenzivnim, softverskim i kripto dionicama, dok je Apple ponovno postao najvrjednija kompanija na svijetu.
S&P 500 porastao je 0,02 % i zaključio na 7.413 bodova, dok je Nasdaq 100 oslabio 0,32 % te završio trgovanje na 28.039 bodova. Dow Jones porastao je 0,51 % i zaključio na 52.209 bodova.
Sedam od jedanaest sektora zaključilo je dan u plusu. Najveći rast ostvario je sektor potrošačkih dobara široke potrošnje (+1,56 %), a slijedili su sektor komunikacijskih usluga (+1,55 %) i sektor potrošačkih dobara diskrecijske potrošnje (+1,12 %). S druge strane, najveći pad zabilježili su energetski sektor (-2,41 %), komunalni sektor (-1,02 %) i tehnološki sektor (-0,90 %).
Apple je u ponedjeljak prestigao Nvidiju i prvi put od travnja 2025. godine ponovno postao najvrjednija kompanija na svijetu. Dionice Applea porasle su 1 %, čime je tržišna kapitalizacija kompanije dosegnula $4,95 bilijuna, dok su dionice Nvidije pale 5 %, smanjivši njezinu tržišnu vrijednost na $4,77 bilijuna.
Nvidia je prvo mjesto držala od lipnja 2025. godine, kada je titulu preuzela od Microsofta, a u listopadu je nakratko dosegnula tržišnu kapitalizaciju od $5 bilijuna. Međutim, od početka 2026. njezine su dionice porasle samo 4 %, dok je Apple ostvario rast od 24 %.
Pad Nvidije uslijedio je zbog zabrinutosti ulagača oko velikih troškova razvoja infrastrukture za umjetnu inteligenciju. Apple je, s druge strane, profitirao od suzdržanijeg pristupa kapitalnim ulaganjima jer potrebne kapacitete radije unajmljuje nego što gradi vlastite. Dio ulagača također je preusmjerio pozornost s grafičkih procesora na memorijske čipove i drugu infrastrukturu podatkovnih centara, od čega koristi imaju kompanije poput Micron Technologyja, SK Hynixa i Sandiska.
OpenAI pregovara s Nvidijom o jamstvu vrijednom do $250 mlrd za financiranje zakupa i izgradnje podatkovnog centra za umjetnu inteligenciju u okrugu Pike u Ohiju. Jamstvo bi OpenAI-ju omogućilo da se pri zaduživanju osloni na kreditni rejting Nvidije, dok se financiranje Nvidia čipova razmatra odvojeno.
Planirani podatkovni centar imao bi snagu od 10 gigavata i trošio približno jednako električne energije kao osam milijuna američkih kućanstava. Ukupna vrijednost projekta mogla bi premašiti $500 mlrd, ali pregovori o lokaciji, financiranju i konačnim uvjetima još traju.
Nvidia je prošle godine najavila ulaganje do $100 mlrd u OpenAI, koje nije realizirano, ali je u ožujku sudjelovala s $30 mlrd u njegovoj investicijskoj rundi. OpenAI je u lipnju povjerljivo podnio zahtjev za IPO, a privatni ulagači trenutačno ga procjenjuju na gotovo bilijun dolara.
Podatkovni centar razvijaju SoftBank i SB Energy u suradnji s američkim Ministarstvom energetike. SoftBank je jedan od najvećih ulagača u OpenAI, a kompanije su ranije ove godine najavile zajedničko ulaganje od milijardu dolara u SB Energy.
Amazon je od američke Federalne komisije za komunikacije zatražio odobrenje za lansiranje do 5.105 satelita koji bi pametne telefone i druge uređaje povezivali izravno sa satelitskom mrežom, bez korištenja tradicionalnih mobilnih baznih stanica.
Mreža će povezivati Amazonovu infrastrukturu sa satelitima i radiofrekvencijskim spektrom Globalstara, kojeg Amazon planira preuzeti za približno $11,6 mlrd. Zaključenje transakcije očekuje se 2027., a postavljanje D2D mreže trebalo bi početi 2028. godine.
Usluga je namijenjena područjima bez odgovarajuće pokrivenosti mobilnom mrežom, a mogla bi se koristiti i za operacije potrage i spašavanja te povezivanje udaljenih radilišta, voznih parkova i opskrbnih lanaca.
Amazon istodobno razvija satelitsku internetsku mrežu Leo, kojom želi konkurirati SpaceX-ovu Starlinku. Trenutačno ima više od 390 satelita u orbiti, što bi trebalo biti dovoljno za početak pružanja početne usluge kasnije ove godine. Do srpnja 2029. mora lansirati svih 3.232 satelita prve generacije.
Dionice povezane s kriptovalutama bile su među najvećim dobitnicima u ponedjeljak, dok se kapital preusmjeravao iz proizvođača čipova i kompanija povezanih s AI infrastrukturom. Bitmine Immersion porastao je 11 %, Strategy 7 %, a Coinbase 4,5 %.
S druge strane, rudari bitcoina izloženi umjetnoj inteligenciji pali su zbog zabrinutosti oko velikih kapitalnih potreba, kružnog financiranja i konkurencije kineskih proizvođača poluvodiča. Cipher Mining izgubio je 8 %, Hut 8 6 %, Terawulf 4 %, Riot Platforms 5 %, Mara Holdings 3 %, CleanSpark 4 %, a Core Scientific 9 %.
Strategy peti uzastopni tjedan nije kupovao bitcoin, nego je prodao 5,4 milijuna vlastitih dionica za $544,5 milijuna i povećao novčanu rezervu za 525 milijuna, na $3,75 mlrd. Time sada može pokriti nešto više od dvije godine godišnjih obveza za dividende i kamate, koje iznose oko $1,76 mlrd, čime je smanjila ovisnost o stalnom pristupu tržištu kapitala.
Kompanija je dodatnih $25 milijuna iskoristila za otkup povlaštenih dionica STRC ispod nominalne vrijednosti, a tromjesečne rezultate objavit će u četvrtak nakon zatvaranja tržišta.
Dionice proizvođača poluvodiča pale su zbog zabrinutosti oko kineske konkurencije i mogućeg slabljenja AI investicijskog ciklusa. VanEck Semiconductor ETF izgubio je više od 2 %, AMD 5 %, Teradyne 4 %, a Micron oko 2 %. ASML je pao gotovo 6 % nakon izvješća da Kina razvija vlastite strojeve za litografiju dubokim ultraljubičastim zračenjem, koji se koriste u proizvodnji čipova. Dodatnu neizvjesnost izazvao je uspješan IPO kineskog proizvođača CXMT.
Istodobno se softverske dionice sve više odvajaju od proizvođača poluvodiča. Softverski i poluvodički ETF-ovi kretali su se u suprotnim smjerovima tijekom 32 od posljednjih 60 trgovinskih dana, najviše od njihova osnutka 2001. godine, dok im je korelacija pala s dugoročnog prosjeka od 0,75 na približno nulu. Obje skupine ipak su u posljednja tri mjeseca porasle najmanje 7 %. Među softverskim kompanijama prednjače Datadog, Fortinet, Palo Alto Networks i CrowdStrike, a među proizvođačima čipova Micron, UMC, AMD i Astera Labs.
Prinos na 2Y američku državnu obveznicu porastao je 2,8 baznih bodova na 4,318%, dok je prinos na 10Y obveznicu porastao 1,3 baznih bodova na 4,664%.
Zlato je palo 0,42% na $4.076 po unci, dok je srebro palo 1,88% na $58,71.
Bitcoin je zaključio dan na razini od $64.872 (-0,72%).
Indeks volatilnosti VIX, poznat i kao „indeks straha“, porastao je 0,48% na 18,67 bodova.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
