Poduzetništvo ne nagrađuje samo talent. Nagrađuje izdržljivost, fokus i sposobnost da donosiš odluke i kada su okolnosti sve samo ne sigurne. Andrej Filipović svoj je ured pokrenuo usred pandemije, u vremenu kada bi mnogi čekali bolji trenutak, a danas vodi rastući tim i sustavno ulaže u razvoj, digitalizaciju i kvalitetu rada. Njegova priča pokazuje da uspjeh nije rezultat jednog poteza, nego niza promišljenih odluka, spremnosti na rizik i discipline da se vizija pretvori u stvarnost. U intervjuu govori o motivaciji, pogreškama, novcu, investiranju i navikama koje su mu pomogle graditi posao na čvrstim temeljima.

- Kako je započeo tvoj put, čime se danas najviše baviš i kako vidiš svoju budućnost? Što te motivira u teškim trenucima?
Upisao sam Arhitektonski fakultet Univerze u Ljubljani 2010. godine, a diplomirao sredinom 2016. godine. Još za vrijeme studija sam obavljao praksu u arhitektonskim uredima u Hrvatskoj i Sloveniji te stekao bogato iskustvo. Nakon završetka studija radio sam tri godine u jednom od prestižnijih arhitektonskih ureda na ovim prostorima.
Usred pandemije COVID-19 otvorio sam vlastiti ured ARHITEKTURA ANDREJ FILIPOVIĆ d.o.o.
U početku sam radio samostalno, a trenutno nas je ukupno 5 zaposlenih i planiramo daljnje širenje.
Radimo najviše na projektima stambene namjene, ali i komercijalne namjene, zgradama društvene namjene i slično. U budućnosti želimo nastaviti uvoditi inovacije u projektiranje i poslovanje, pratiti, ali i kreirati trendove čime stvaramo kvalitetne i zdrave prostore za sadašnje i buduće generacije.
Svaki zadatak sa sobom nosi svoje izazove, a u izrazito teškim trenucima me osobno motivira osjećaj kada vidim gotov/izveden projekt i zadovoljne investitore te činjenica da ono što sam nacrtao ostaje u prostoru generacijama – to je velika motivacija ali i odgovornost.
-
Koje su ključne osobine ili vještine koje smatraš presudnima za uspjeh u poduzetništvu ili bilo kojem drugom području?
Upornost je najvažnija osobina bez koje smatram da nije moguće uspjeti na dugi rok bilo u poduzetništvu, sportu ili nečem trećem.
Uz to važno je imati cilj i držati fokus. U vrtlogu prilika, mogućnosti i izazova vrlo lako se poljuljati i izgubiti kompas.
Rekao je Seneka: „Ako čovjek ne zna prema kojoj luci plovi, nijedan vjetar neće biti povoljan.“
Zadnje, ali ne i manje vrijedno, jest kontinuirana edukacija, a za postizanje toga važna neprekidna edukacija. .
Moramo težiti izvrsnosti u onome što radimo da bi bili uspješni, a za postizanje toga je neprekidna edukacija. Jer kako kaže izreka Benjamina Franklina: “Investicija u znanje plaća najbolje kamate”.
-
Možeš li podijeliti primjer neuspjeha ili pogreške iz koje si naučio važnu lekciju?
„Neuspjeh je prilika da pokušate mudrije.“ (Henry Ford)
Neuspjeh smatram izrazito važnim čimbenikom rasta.
Neuspjeh nam daje povratnu informaciju, iz povratne informacije crpimo određeno znanje, a znanje nam daje moć.
Najvećim neuspjehom smatram sve oblike odgađanja radi bojazni od preuzimanja rizika.
Često mislimo da nismo dovoljno kompetentni za određeni zadatak, lako odustajemo čime propuštamo prilike.
Konkretno, u početku je bilo situacija kada sam mislio da mogu sve sam.
Nisam imao hrabrosti zaposliti, angažirati suradnike i prepustiti kontrolu drugima.
Pogreške proizašle iz preopterećenosti, naučile su me da je delegiranje i povjerenje u tim ključ rasta.
No, neuspjeh nije kraj, nego najskuplja, ali i najvrijednija edukacija koju možemo dobiti.

-
Koje strategije koristiš za kontinuirani profesionalni i osobni razvoj i kako gledaš na rizik u poslu/investiranju?
Kontinuirano učim kroz nove projekte i praćenje tehnologija poput BIM-a.
Pohađam stručne sajmove, konferencije, dodatne stručne edukacije i edukacije vezane za poslovanje, osobni razvoj, komunikacijske vještine i slično.
Također, prenošenje znanja drugim kolegama je isto jedna od strategija kojima se dodatno razvijamo – kada nekome moramo nešto objasniti, sasvim drukčije počnemo razmišljati o toj problematici.
Rizik je sastavni dio onoga što radimo – bilo da se radi o poslu, investiranju ili nečem trećem i što ga prije prihvatimo kao suputnika, lakše ćemo se nositi s izazovima.
Ali na njega gledam arhitektonski: rizik mora biti statički proračunat.
Ne bojim se ulaganja u nove alate ili znanje, jer je stagnacija zapravo najveći rizik u poslu.
-
Spomenuo si BIM tehnologiju i ulaganja u nove alate – što sve poduzimate u tvrtki kako bi unaprijedili poslovne procese?
U proteklih godinu i pol dana proveli smo opsežnu i sveobuhvatnu digitalnu transformaciju poslovnih procesa uvodeći BIM tehnologiju i digitalizirajući određene poslovne procese, a za čije unaprjeđenje poslovnih procesa za poslovanje na digitalnom tržištu smo u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija) dobili bespovratna sredstva.
Projekt se temelji na sveobuhvatnoj modernizaciji poslovnih procesa unutar tvrtke s ciljem unapređenja efikasnosti, smanjenja troškova i povećanja konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu. Projekt tako previđa transformaciju poslovanja tvrtke kroz unaprjeđenje 4 poslovna procesa (stvaralaštvo, proizvodnja, distribucija, plasman) te uključuje nabavku licenci za softvere, edukaciju zaposlenika i angažman vanjskih suradnika te razvoj i implementaciju standardiziranih šablona za BIM projektiranje i implementaciju šablona za izradu troškovnika te angažman zaposlenika na uspostavi novih procesa.

-
Imaš li mentora ili osobu (možda čak i knjigu) koja je najviše utjecala na tvoj poslovni ili financijski put?
Na mene su utjecali veliki majstori zanata čija djela proučavam, ali i poslovna literatura koja me naučila da arhitektura nije samo umjetnost, već i biznis.
Knjige o osobnom i profesionalnom razvoju su mi pomogle da postavim firmu na zdrave noge, od kojih bi izdvojio „Poseban talent“ (Norm Brodsky i Bo Burlingham), „Dnevnik jednog direktora“ (Steven Bartlett) i „Počni od zašto“ (Simona Sineka).
-
Koji je najbolji savjet koji si dobio/la tijekom karijere i kako je utjecao na tvoje odluke?
„Kritika projekta nije kritika tebe“
Kada klijent kaže: “Ovo bi drugačije” ili “Ovo je preskupo”, on ne govori da si ti loš arhitekt ili loša osoba. On kritizira proizvod u tom specifičnom trenutku.
Ako to ne doživiš osobno, možeš ostati miran, saslušati “feedback” i brzo ponuditi rješenje.
Arhitekti koji se uvrijede gube klijente; arhitekti koji analiziraju kritiku dobivaju preporuke.
Potrebno je promijeniti mindset za nešto takvo.
Od velike je koristi kada se naučimo „odvojiti“ od našeg proizvoda – što je arhitektima u osnovi jako teško jer se vrlo lako navežemo na projekt.


-
Kako se tvoj odnos prema novcu mijenjao kroz godine i na što najviše voliš trošiti – proizvode, iskustva, edukaciju ili nešto drugo?
Na početku karijere, novac je predstavljao egzistencijalnu sigurnost.
Danas, kao vlasnik ureda, na novac gledam kao na alat za rast – alat koji mi omogućava da zaposlim kvalitetne ljude, unaprijedim tehnologiju i podignem razinu usluge.
Poslovno, najviše volim trošiti odnosno ulagati u edukaciju mojih zaposlenika i mene, alate (software i hardware) koji će nam ubrzati i unaprijediti naš rad i poslovne procese i povećati produktivnost.
Osobno volim trošiti na iskustva poput putovanja, sportske aktivnosti i slično – više nego na materijalne stvari.
Za svaku osobu, a naročito arhitekta, putovanja i promatranje prostora i zgrada uživo najbolja su moguća investicija u vlastitu kreativnost.
-
Koje si financijske lekcije naučio/la od obitelji i vlastitih iskustava? Što bi volio/la da si ranije znao/la o novcu i investiranju?
Od obitelji sam naučio vrijednost poštenog i napornog rada, no kroz vlastito iskustvo vođenja firme shvatio sam da sam rad nije dovoljan bez financijske pismenosti.
Volio bih da sam ranije razumio razliku između rada u poslu (projektiranje) i rada na poslu (upravljanje cash flowom, strategija rasta i slično).
Kao što kaže izjava: “Tko radi cijeli dan, nema vremena zarađivati novac.“
Naš posao bez obzira na sve dostupne alate i dalje u velikoj mjeri odrađuje „pješke“ i zahtijeva ogromnu količinu vremena i angažmana.
No, upravo automatizacijom, digitalizacijom i unaprjeđenjem određenih poslovnih procesa, možemo skratiti potrebno vrijeme za izradu dokumentacije te na taj način osloboditi prostor za pronalazak novih poslova, ulaganja i ostalo.
-
Što i kako učiš svoju djecu o novcu, radu i osobnim financijama?
Djeci želim prenijeti spoznaju da novac ne dolazi sam od sebe i da ne pada s neba, već je izravna posljedica stvaranja vrijednosti za druge ljude. Kroz svakodnevne primjere ih trebamo učiti važnosti odgovornosti prema onome što imaju te kako razlikovati kratkoročne “želje” od dugoročnih “potreba”.
Standard života kojem težimo izravna je korelacija vrijednosti koju pružamo zajednici. Važno je razumjeti da se financijsko blagostanje ne podrazumijeva, već se gradi kroz dosljedan rad, učenje i odgovornost.
Pritom nikada ne smijemo zaboraviti da privilegija koju uživamo nosi obvezu prema onima koji nemaju osigurane ni osnovne životne potrebe.
-
Koliko su rad i disciplina doprinijeli tvom uspjehu, a koliko sreća i vanjske okolnosti? Kako vidiš tu ravnotežu?
Rekao bih da su rad i disciplina zaslužni za barem 80% svega što smo postigli. Preostalih 20% otpada na vanjske okolnosti.
Svoj ured otvorio sam usred pandemije – mnogi bi rekli da je to izrazito loša vanjska okolnost, no uz rad i disciplinu tu smo situaciju pretvorili u priliku.
Sreća se obično ukaže onima koji su dovoljno uporni da je dočekaju spremni.
-
Štediš li za mirovinu ili druge namjene, ako da, kako?
Moj primarni fokus je reinvestiranje dobiti u vlastitu tvrtku, jer mi to donosi najveći povrat i kontrolu nad rastom.
Uz to, osobne financije strateški usmjeravam u dugoročne instrumente kako bih diversificirao rizik.
-
Kako si započeo/la s investiranjem? Jesi li više sklon/a pasivnim strategijama (ETF-ovi) ili aktivnijem pristupu? Koje su ti najvažnije lekcije?
S obzirom na to da mi vođenje ureda i projekata oduzimaju većinu radnog vremena, skloniji sam pasivnim strategijama na financijskim tržištima, poput široko diversificiranih ETF-ova.
Aktivan pristup zahtijeva svakodnevno praćenje, što trenutno nije moj fokus.
Najvažnija lekcija koju sam usvojio jest da je dosljednost na tržištu isplativija od pokušaja pogađanja savršenog tajminga.
-
Koje su tri knjige koje su najviše utjecale na tvoj način razmišljanja o karijeri, financijama i životu?
Uz dvije koje sam već ranije spomenuo (“Dnevnik jednog direktora” i “Počni od zašto”), dodao bih “Psihologija novca” autora Morgana Housela.
Ta mi je knjiga savršeno dočarala činjenicu da uspjeh s novcem nije nužno stvar znanja o brojkama, već i stvar našeg ponašanja, ega i psihologije.
-
Što bi savjetovao mlađoj verziji sebe?
“Kreni ranije i ne čekaj da uvjeti budu savršeni, jer nikada neće biti.”
Također bih si poručio da više cijenim svoje vrijeme i da se ne bojim reći “ne” projektima ili suradnjama za koje u startu osjetim da ne rezoniraju s mojim vizijama.
-
Kako zamišljaš idealan život i koje su najvažnije vrijednosti koje te vode prema njemu?
Idealan život za mene je onaj u kojem imam slobodu birati projekte na kojima moj tim i ja uživamo raditi, balansirajući pritom vrijeme provedeno u uredu s kvalitetnim vremenom posvećenim obitelji i privatnom životu.
Vrijednosti koje me vode su integritet, izvrsnost u dizajnu i kvaliteti isporučenog, te neovisnost.
-
Vizija našeg portala su Financijska neovisnost i zdrav odnos s novcem – koja je tvoja poruka našim čitateljicama i čitateljima?
Izgradnja financijske neovisnosti vrlo je slična projektiranju i izgradnji zgrade.
Potrebni su vam čvrsti temelji (financijska pismenost i edukacija), jasan arhitektonski projekt (financijski plan) i jako puno strpljenja tijekom same izvedbe.
Ne preskačite korake tražeći prečace, gradite otporne strukture i razmišljajte dugoročno
















