Priča Ane Katulić. Može li se živjeti od kreativnosti? “U kulturi moraš biti i umjetnik i čarobnjak”
Može li se živjeti od kreativnosti pitanje je koje se često postavlja, ali rijetko dobiva iskren odgovor. U teoriji – da. U praksi – puno složenije.
Ana Katulić, glumica, autorica i producentica vlastitih projekata, godinama gradi karijeru na nezavisnoj sceni, na spoju umjetnosti, komunikacije i poduzetništva. Njezin rad obuhvaća kazalište, edukativne programe, moderiranje događanja i razvoj autorskih formata koji povezuju umjetnost, publiku i zajednicu, no iza kreativnog rada često stoji realnost koja je puno manje uzbudljiva nego se na prvi pogled čini.
“Kreativnost sama po sebi nije dovoljna”
U kulturnom sektoru, posebice nezavisnom, budžeti su često toliko ograničeni da jedva pokrivaju osnovne troškove produkcije. Honorari su niski, a očekivanja visoka.
Vrlo često su iznosi toliko mali da se zapravo pitaš kako uopće realizirati projekt . Često su ozbiljni i vrijedni poslovi slabo plaćeni, potplaćeni i to su nerijetko razine koje su na granici neodrživog. Evo i sada, u vrijeme inflacije, kad rastu sve cijene, teško da kultura to može popratiti. Naši cjenici, ako i uspiju, imaju minimalan pomak. “, otvoreno govori Katulić.
U takvom okruženju postaje jasno da kreativnost nije dovoljna.
„Ako želiš opstati, moraš naučiti razmišljati kao poduzetnik. Ne zato što želiš, nego zato što nemaš izbora“
Umjetnik koji mora biti i producent, menadžer i prodavač
Kroz svoj rad Katulić je razvila model koji kombinira različite izvore prihoda – od predstava i edukacija do vođenja događanja i autorskih projekata. Njen posao je i na i iza pozornice.
„Moj posao nije samo izvedba. Moj posao je osmisliti ideju, pronaći način da se financira, okupiti tim i na kraju to prodati. Tek onda dolazi izvedba. Ponekad je to više administrativnog nego kreativnog rada“
Drugim riječima, kreativni rad danas podrazumijeva i poslovni model.
“U ovom poslu moraš biti Čarobnjak!”
Jedan od najvećih izazova u kulturnim i kreativnim industrijama je održivost.
„Često imam osjećaj da moraš biti čarobnjak. Spajati nespojivo, raditi s minimalnim budžetima i istovremeno zadržati kvalitetu i entuzijazam. I još pritom voljeti to što radiš“, kaže Katulić.
Unatoč svemu, mnogi kreativci ostaju u tom prostoru upravo zbog strasti prema stvaranju. Ali, strast sama po sebi ne plaća račune.
Kada kreativnost postane održiv posao
Zanimljivo je da njezin financijski najodrživiji projekt nije klasična kazališna predstava.
Riječ je o konceptu „Simbolični matičar“ – autorskom formatu ceremonija vjenčanja koji spaja dramaturgiju, storytelling, izvedbu i osobne priče parova.
„To je projekt koji je nastao iz kreativne ideje, ali je pronašao tržište. Danas je tražen i financijski održiv.”
Takvi projekti često postaju ključni za opstanak.
„Realnost je da neki projekti moraju zarađivati da bi drugi uopće mogli postojati.“
Kreativnost kao alat za financijsku neovisnost
Priča Ane Katulić otvara i šire pitanje položaja žena u kreativnim industrijama, gdje su stabilnost i vidljivost često dodatni izazov. U tom kontekstu, kreativnost više nije samo izraz – ona postaje alat.
„Poduzetništvo mi je omogućilo slobodu. Da biram projekte, da gradim vlastite ideje i da ne ovisim isključivo o sustavu koji često nema kapacitet podržati ih.“
Može li se živjeti od kreativnosti?
Odgovor postoji – ali nije jednostavan. „Može. Ali ne na način na koji većina ljudi to zamišlja.“
Primjer Ane Katulić pokazuje da kreativnost sama po sebi nije dovoljna, ali u kombinaciji s poduzetničkim pristupom može postati održiv i dugoročan profesionalni put.
„Ako želiš živjeti od kreativnosti, moraš razmišljati i kao poduzetnik; graditi prilike, odnose i održiv sustav oko svog rada.“
Naslovna fotografija Mislav Mesek
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
