AI vam može složiti portfelj u nekoliko sekundi, ali evo gdje njegov financijski savjet zakaže
Umjetna inteligencija danas može u nekoliko sekundi predložiti raspodjelu portfelja, izračunati koliko biste trebali štedjeti za mirovinu i objasniti razliku između dionica, obveznica i investicijskih fondova. Dovoljno je napisati nekoliko rečenica o svojim prihodima i ciljevima, a na ekranu će se pojaviti uredno strukturiran financijski plan.
Problem je što uredno napisan odgovor nije nužno i dobar savjet.
AI može obraditi veliku količinu podataka, usporediti investicijske strategije i ponuditi deset scenarija brže nego što biste uspjeli otvoriti tablicu u Excelu. No osobne financije nisu samo matematika. Iza svake odluke nalaze se strahovi, obiteljske okolnosti, nesigurni prihodi, dugovi, zdravstveni rizici, odnosi među partnerima i životni planovi koji se ne mogu uvijek svesti na postotke.
Zbog toga je malo vjerojatno da će chatbotovi potpuno zamijeniti kvalitetne financijske savjetnike.
Mogu im pomoći da rade brže i preciznije, ali upravljanje novčanim tokom, priprema za mirovinu te izgradnja i održavanje portfelja i dalje zahtijevaju ljudsku prosudbu. Posebno kada tržišta padaju, životni planovi se mijenjaju ili klijent mora donijeti odluku koja je financijski racionalna, ali emocionalno teška.
Jedan od većih problema nastaje kada korisnik pretpostavi da AI daje objektivan i jednoznačan odgovor.
Istraživači su od sedam popularnih generativnih AI alata zatražili preporuke iz područja osobnih financija. Uspoređivali su savjete o kućnom financijskom planiranju, fondu za nepredviđene troškove, povlačenju novca u mirovini i raspodjeli ulagačkog portfelja.
Odgovori su se znatno razlikovali. Najveće razlike pojavile su se upravo kod veličine pričuve za hitne slučajeve i odabira strukture portfelja. Istraživači su primijetili i moguće demografske pristranosti u preporukama.
To znači da korisnik može postaviti isto pitanje različitim alatima i dobiti bitno drukčije prijedloge. Jedan će preporučiti oprezan portfelj s velikim udjelom obveznica, drugi će predložiti dominantno ulaganje u dioničke fondove, a treći će dati općenit odgovor koji zvuči razumno, ali je gotovo neupotrebljiv.
Brenda J. Cude, jedna od autorica istraživanja i profesorica emerita Sveučilišta u Georgiji, upozorava da kvaliteta AI odgovora uvelike ovisi o kvaliteti pitanja.
Najviše koristi zato često imaju ljudi koji već razumiju financije. Oni znaju koje podatke trebaju uključiti, mogu prepoznati nelogičnu preporuku i razumiju gdje odgovor treba dodatno provjeriti.
Drugim riječima, AI najlakše pomaže onima kojima njegova pomoć najmanje treba.
Zamolite li AI da vam kaže kako uložiti 5.000 eura, vjerojatno ćete dobiti nekoliko općih pravila: diverzificirajte ulaganja, razmislite o indeksnim fondovima, zadržite dio novca u gotovini i ne ulažite ono što će vam uskoro trebati.
Sve to može biti točno, ali nije nužno primjenjivo na vas.
Ista svota ne znači isto osobi bez dugova i osobi koja ima skupi nenamjenski kredit. Nije jednaka ni nekome tko novac ulaže na 20 godina i nekome tko ga za dvije godine planira upotrijebiti za kupnju nekretnine.
Za smisleniji odgovor AI bi morao znati barem:
Kada mu se daju ti podaci, odgovor može postati znatno korisniji. No tada se pojavljuje novo pitanje: znate li uopće koje mu sve informacije trebate dati?
Upravo je to jedan od razloga zbog kojih dobar financijski savjetnik i dalje ima vrijednost. Njegov posao nije samo ponuditi odgovor, nego postaviti pitanja kojih se klijent možda ne bi sam sjetio.
Chatbot uglavnom radi s informacijama koje unesete. Ako neki važan podatak izostavite, može izraditi preporuku kao da taj problem ne postoji.
Možda niste spomenuli da vam se ugovor o radu uskoro mijenja, da financijski pomažete roditeljima ili da za tri godine planirate pokrenuti vlastiti posao. Možda imate investicijsku nekretninu, očekujete nasljedstvo ili se nalazite pred razvodom.
Svaki od tih podataka može potpuno promijeniti financijski plan.
Iskusan savjetnik tijekom razgovora može primijetiti nedosljednost, dodatno ispitati određenu temu ili prepoznati da se iza naizgled jednostavnog pitanja nalazi sasvim drugi problem.
AI neće uvijek znati da nešto nedostaje. Posebno kada je pitanje napisano uvjerljivo i precizno, ali se temelji na nepotpunoj slici.
Luke Delorme, certificirani financijski planer iz Massachusettsa, testirao je Claude tako što se predstavio kao zdrava, samohrana 62-godišnjakinja koja se želi umiroviti sa 65 godina, ali je zabrinuta zbog inflacije i mogućnosti da će živjeti dulje nego što očekuje.
Pitao je treba li odgoditi odlazak u mirovinu do 70. godine.
AI je odgovorio da odgoda može imati smisla, ali je upozorio da bi žena između 65. i 70. godine morala financirati život bez redovitih mirovinskih primanja. To bi moglo značiti snažnije povlačenje novca iz portfelja u prvim godinama mirovine.
Odgovor je bio razuman i uravnotežen. AI nije samo rekao „radite dulje”, nego je ukazao na financijski jaz koji treba premostiti.
Ipak, ključni odgovor nije mogao dati jer nije znao kolika je ušteđevina, kakvi su troškovi života, kakva je struktura portfelja i postoje li drugi prihodi.
AI je, dakle, dobro objasnio problem, ali nije mogao odlučiti umjesto osobe. Za to bi bilo potrebno napraviti konkretne izračune, testirati različite scenarije i razumjeti što za tu osobu znači sigurna i kvalitetna mirovina.
Korisnici često više vjeruju odgovoru koji zvuči samouvjereno, detaljno i stručno. Generativni AI upravo je u tome vrlo uvjerljiv.
Može napisati precizno strukturiran plan, navesti postotke i ponuditi obrazloženje bez vidljivog oklijevanja. Čak i kada se temelji na pogrešnoj pretpostavci, zastarjeloj informaciji ili izmišljenom podatku.
U financijama takva pogreška može biti skupa.
Posebno treba biti oprezan kod poreznih pravila, mirovinskih prava, regulatornih ograničenja i dostupnosti pojedinih financijskih proizvoda. Pravila se razlikuju među državama i mogu se mijenjati. Odgovor koji je točan za američkog ulagača ne mora vrijediti za osobu koja živi i plaća porez u Hrvatskoj.
AI, primjerice, može dati općenitu preporuku o povlačenju novca iz mirovinskog portfelja, a pritom zanemariti hrvatski mirovinski sustav, porezni tretman kapitalnih dobitaka, troškove brokera ili činjenicu da određeni proizvod nije dostupan domaćim ulagateljima.
Još jedno ograničenje jest pristranost potvrde. Kada korisnik u pitanju već sugerira željeni odgovor, AI se često s njim složi.
Pitate li: „Nije li sada dobro vrijeme da sav novac uložim u tehnološke dionice jer će AI promijeniti svijet?”, postoji mogućnost da ćete dobiti odgovor koji detaljno objašnjava zašto bi tehnološki sektor mogao nastaviti rasti.
Pitanje je formulirano tako da traži potvrdu, a ne objektivnu procjenu.
Kvalitetan savjetnik trebao bi učiniti suprotno. Trebao bi vas pitati što će se dogoditi ako tehnološke dionice izgube 40 posto vrijednosti, koliki dio ukupne imovine želite izložiti jednom sektoru i zbog čega vjerujete da tržište tu budućnost već nije uračunalo u cijene.
Dobar savjet nije uvijek onaj koji želite čuti.
Ponekad je njegova najveća vrijednost upravo u tome da vas zaustavi prije odluke koju ste već emocionalno donijeli.
To je jedno od najčešćih pitanja, ali i područje u kojem treba biti posebno skeptičan.
AI može analizirati financijske pokazatelje, usporediti rast prihoda, marže, zaduženost i tržišnu valuaciju. Može izdvojiti kompanije koje trenutačno imaju snažan cjenovni zamah ili se često spominju u medijima i na društvenim mrežama.
No to ne znači da zna koja će dionica ostvariti najveći prinos.
Velik dio javno dostupnih informacija već je ugrađen u tržišnu cijenu. AI također može previše naglasiti kompanije o kojima postoji velika količina podataka i medijskog sadržaja, dok će zanemariti manje poznate tvrtke.
Postoji i rizik da korisnik preporuku protumači kao predviđanje, iako je zapravo riječ o sažetku povijesnih podataka ili trenutačnog tržišnog raspoloženja.
Chatbot može objasniti zašto je neka dionica rasla. Mnogo je slabiji kada treba pouzdano procijeniti što će se dogoditi sljedeće.
To ne znači da AI nema važno mjesto u financijskom savjetovanju. Naprotiv, mnogi ga savjetnici već koriste kako bi kvalitetnije i učinkovitije radili.
AI im može pomoći pri:
Delorme navodi da su među najčešćim alatima oni koji prate razgovore s klijentima. Tijekom videopoziva AI može zapisivati bilješke, sažeti sastanak i pripremiti nacrt poruke s dogovorenim sljedećim koracima.
Takva primjena ne zamjenjuje savjetnika. Ona mu oslobađa vrijeme kako bi se više posvetio razgovoru, analizi i odlukama.
To je vjerojatno i realnija budućnost financijskog savjetovanja: neće pobijediti ni čovjek ni stroj, nego savjetnici koji znaju dobro koristiti tehnologiju.
Najbolje ga je koristiti kao pomoćnika, a ne kao autoritet koji donosi konačne odluke.
AI vam može pomoći da:
Jedno od najboljih pitanja nije: „U što da uložim?”, nego: „Koje informacije trebam prikupiti prije nego što donesem odluku o ulaganju?”
Korisno je pitati i:
„Koji su najveći rizici ovog plana?”
„Koje pretpostavke u ovom izračunu možda nisu realne?”
„Koji bi događaji mogli potpuno promijeniti ovu preporuku?”
„Navedi argumente protiv moje odluke.”
„Koja pitanja trebam postaviti financijskom savjetniku?”
Takva pitanja smanjuju mogućnost da AI samo potvrdi ono što već želite vjerovati.
Naravno, činjenica da je savjetnik čovjek ne jamči kvalitetu, neovisnost ni nepristranost.
I ljudi mogu pogriješiti. Mogu imati sukob interesa, preporučivati skuplje proizvode, precijeniti vlastitu sposobnost predviđanja tržišta ili klijentu nuditi standardizirano rješenje.
Zato svaki savjet, bez obzira dolazi li od čovjeka ili AI-a, treba procijeniti kroz nekoliko pitanja:
Najgora kombinacija nije AI bez čovjeka. Najgora kombinacija je korisnik bez osnovnog financijskog znanja koji slijepo vjeruje uvjerljivo izrečenom savjetu, bez obzira na to tko ga je dao.
Umjetna inteligencija postat će sve prisutnija u upravljanju osobnim financijama. Pomagat će nam analizirati potrošnju, planirati štednju, uspoređivati proizvode i pratiti ulaganja.
No konačna odluka ostat će na nama.
AI ne zna kako ćete reagirati kada vam portfelj padne 30 posto. Ne zna hoćete li izgubiti posao, razvesti se, pokrenuti tvrtku ili odlučiti financijski pomoći članu obitelji. Ne zna ni hoće li vas agresivnija strategija motivirati ili držati budnima svake noći.
Može izračunati optimalan portfelj prema zadanim parametrima. Ne može pouzdano procijeniti jeste li vi osoba koja ga može zadržati kada tržište postane neugodno.
U tome je i najveća granica automatiziranog financijskog savjeta. Novac se može prikazati u tablicama, ali financijske odluke donose ljudi. A ljudi ne žive u tablicama.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
