Konferencija “Intima pod pritiskom” otvara temu o kojoj se rijetko govori bez nelagode: što se događa s našom bliskošću, željom, tijelom i partnerskim odnosima kada stres prestane biti prolazna faza i postane način života. Jer burnout ne ostaje u uredu. On ulazi u dom, u komunikaciju, u dodir, u tišine među partnerima i u krevet u kojem se sve češće glumi da je sve u redu.
Uoči konferencije koja se 21. svibnja održava u zagrebačkom HUB385, razgovarali smo s Adom Reić, magistricom sociologije, NLP majstoricom, odgojiteljicom predškolske djece i seksualnom savjetnicom u edukaciji. Ada na konferenciji govori upravo o seksualnosti, intimnosti i pritiscima koje često nosimo kao da su osobni neuspjeh, iako su velikim dijelom društveno oblikovani.
U razgovoru objašnjava zašto mladi sve češće ulaze u intimne odnose s nerealnim očekivanjima, kako pornografija i društvene mreže mijenjaju sliku tijela i bliskosti, zašto žene i dalje nose snažan teret srama, zbog čega muškarci pate pod pritiskom da uvijek moraju biti sigurni i spremni te kako novac, umor i nesigurni poslovi polako nagrizaju seksualni život parova.
Ovo nije razgovor samo o seksu. Ovo je razgovor o odnosima, tijelu, odgoju, društvenim normama, šutnji i onim tihim nezadovoljstvima koja godinama rastu dok ih netko napokon ne izgovori.
Rekla bih da pritisak ovisi o dobi i o statusu osobe. Recimo, mladi su pod velikim pritiskom od ideje prvih upoznavanja, prvih intimnih susreta. S obzirom da o odnosima, intimi, seksu, predigri, zavođenju. Uče uglavnom od drugih vršnjaka ili iz pornografije, njima taj svijet biva prilično stran i strašan. Dodatna otežavajuća okolnost jest upoznavanje preko društvenih mreža, gdje možeš biti zapravo što želiš, samim time i samopouzdaniji/a. Kada se dogodi susret s osobom koja im se sviđa, mnogi od njih se šokiraju. Očekivanja susretnu realnost i dogodi se fijasko. Tijela ne izgledaju kao u virtualnom svijetu, ne reagiraju kao u tom svijetu, a naučena ponašanja ne daju rezultat koji se očekuje. Mnogi od njih se nakon takvih iskustava povuku i odustaju. Iznenađujuće je velik broj mladih koji danas sami sebe smatraju aseksualnima. Ovo je jedan od razloga, iznimno bitan, zašto je to tako.
Solo žene i muškarci u dobi od 25 plus godina podnose velik pritisak okoline za pronaći partnera/icu što prije. Osobe koje nisu u braku društvo pritišće na brak, one bez djece na djecu, a one s jednim djetetom na više. Poanta – teško je zadovoljiti društvene norme, a istovremeno slijediti neki svoj put.
Što se razlike muško-žensko tiče, žene generalno osjećaju veći pritisak vezan uz svoj izgled, moraju uvijek izgledati dobro, lijepo, privlačno. S druge strane, muškarci osjećaju pritisak od ideje da moraju zavoditi, povući prvi potez, biti hrabri, samopouzdani i osvajati.
Sociologija seksualnosti prilično je nepoznata kod nas, nažalost, jer kada bi ljudi znali i razumjeli u kojoj nas mjeri društvo, odnosno kultura, oblikuje, bili bi, sigurna sam, nježniji prema sebi, bolje bi razumjeli i sebe i druge i lakše bi se motivirali za promjene. Od rođenja učimo o svijetu oko sebe kroz interakciju s drugim ljudima i usvajamo znanja, uvjerenja, ideje, očekivanja, stavove i ponašanja. Učimo kroz odnos roditelja i bližih kako izgledaju odnosi, kako se manifestiraju emocije, učimo verbalnu i neverbalnu komunikaciju, vrijednosti, sve. Od malena razvijamo ideje o interakcijama – što je ok, što nije, što je prijateljstvo, a što je ljubav. Isto tako učimo i što je seksi, što je seks, tko zavodi, kako, što je intima..sva vaša zapažanja i učenja, iskustva i stavovi, sve se oblikuje u tzv seksualnu skriptu, odnosno našu unutarnju „priču“ o seksu i seksualnosti. Naravno da svojim iskustvima i svojom individualnošću dodajemo toj priči ono nešto samo naše, ali iznenadili bismo se koliko toga zapravo nije naše. Otkud nam očekivanja, ideje, zamisli, stavovi i ponašanja koji, zapravo, nemaju veze s nama.. Najlakši način da znamo da nešto nije naše je nezadovoljstvo. Ako živimo živote po društvenim normama i sve bi trebalo biti u redu, ali u nama gori nezadovoljstvo i želja za promjenom, za nečim drugim, drugačijim.. to je znak da smo u vlastitu seksualnu skriptu upisali tuđe ideje. Skraćeno – seksualnost je mnogo više društvena nego što bismo mogli zamisliti. Još jedan dokaz tome jest potpuno različito shvaćanje seksa i seksualnosti, pa i ljubavi, u različitim kulturama.
Seksualnost je cijela prepuna raskoraka ili, rekla bih, neshvatljivih kontradiktornosti. O tome bih mogla pisati danima, no evo, nastojat ću ukratko pojasniti barem nekoliko ključnih raskoraka.
S jedne strane seks je najprodavanija, najeksploatiranija, najviše pojednostavljena i najvulgarnije predstavljena ljudska aktivnost. Seks je svuda, u svemu, doveden do grezosti, sveden na degutantno i vulgarno, na prostačku za..banciju, na pornografiju, na animalno, na instinkt, na guzice i sise, prežvakan do sulude iskarikiranosti..
S druge strane, u istom vremenu, seks se u medijima i na društvenim mrežama piše cenzurirano! Od nedavno riječi riječi vagina, sise, penis, guzica, pa čak negdje i užitak, dobili su cenzuru (se*s, itd). O seksu se ne priča, jer nije pristojno, osim, eventualno, kroz neki vic. Sam spomen seksa, ali i seksualnosti izaziva nelagodu, sram, izbjegavanje teme. A kad su žene u pitanju, tu je posebno sram istaknut.
Za primjer, na radionice o ženskoj seksualnosti koje radim, mnoge su mi se žene obratile i rekle da bi voljele doći, ali da ih je sram. Neke lažu muževima i svekrvama gdje idu, a neke mole da se ne fotografiramo da ne vide kolegice gdje su bile. Govorimo o edukaciji o vlastitom tijelu, mislima, emocijama i ponašanju! No, ideje o tome što se radi na radionicama s temom seksualnosti govore o tome kakvo smo rigorozno i needucirano društvo.
Nadalje, mnoge žene jako vole dotjerivanje, pazit će na svaki detalj svoga tijela, svaku poru i boru.. a nikada nisu pogledale svoje genitalije. Nikada nisu, od srama, pogledale kako izgleda njihova stidnica. Naravno, pa sama službena hrvatska riječ za žensko međunožje je stidnica, moram li dalje govoriti. I stidne dlake, stidni mišić, stidni brežuljak… Nije li to paradoks, tako njegovati svoje tijelo, tako ga isticati, a tako ga ne moći pogledati, a kamoli taknuti ili voljeti?
Mnogi muškarci, s druge strane, imaju velikih erektilnih problema, ali ne zbog zdravstvenih razloga, već zbog vlastite nesigurnosti koje nisu ni svjesni. Društvo od njih očekuje super zavodnike, uvijek sigurne u sebe, jer je to, kaže društvo, seksi. Muškarac i sam od sebe očekuje super moći, samim time i super erekciju. No, tijelo ne funkcionira tako. Kada im se žena jako sviđa, često je upravo to uzrok erektilnim problemima – nesigurnost jer imaju nerealna očekivanja od vlastitog penisa.
Još jedan meni zanimljiv paradoks je ovaj – generalno, društveno gledajući, katoličkom dogmom nametnuta norma govori o ispravnosti seksa jedino u braku. Seks kao sredstvo reprodukcije i seks kao izraz ljubavi i požrtvovnosti u bračnoj zajednici – to je seks koji je društveno prihvatljiv! U praksi ovaj paradoks postaje prava ironija, jer se u iznimno velikom broju slučajeva seks i strast izgube u braku. Ne samo da se izgube nego, kakve li ironije, mnogi bračni partneri vjeruju da je smanjen ili nepostojeći interes za seksom u braku – normalan. O seksu i strasti kada par odluči imati dijete – e to je tek prepuno paradoksa. Od promijenjene slike o osobi kada postane majka/otac, preko stresa kod parova koji ne uspijevaju, do promjene intime nakon poroda.. sve je prepuno paradoksa o kojima se jednostavno ne priča.
Jako su rijetki oni pojedinci na koje ovo ne utječe negativno. Mnogi su se parovi upravo radi ovakvih problema razišli ili udaljili. Kada je sve dobro, onda ulaziš i u seksualnu aktivnost opušteno, nasmijano i gledaš je kao zabavu. Međutim, kada su misli fokusirane na probleme, bilo da se radi o nedostatku novca, o umoru, o poslu. Rijetki su oni koji mogu preusmjeriti misli i biti seksualni. Ono što je dobro zapitati se jest upravo to – mogu li se seksati kada sam opterećen, umoran, ljut.. pada li mi na pamet seks kada sam premorena, zabrinuta, rastegnuta poslovima… Ovo govori o tome koje značenje pridajete seksu i gdje je seks na vašoj vlastitoj vrijednosnoj ljestvici. Ako seks smatraš zabavom, opuštanjem, razonodom i smatraš da za seks moraš biti u posebno dobrom raspoloženju – onda će u tvojoj glavi biti malo i nimalo mjesta za seks u danima brige. Neće ti pasti na pamet! Ako imaš partnera ili partnericu kojem/kojoj je seks upravo savršena aktivnost za odagnati neugodne misli i brige – tu dolazi do nerazumijevanja i udaljavanja partnera. Zato je to važno iskomunicirati!
Rekla bih – nezadovoljstvo. Bilo da se radi o nezadovoljstvu zbog vlastitog nedostatka želje za seksom ili nezadovoljstvu zbog nedostatka strasti ili inicijative od strane druge osobe ili kvalitetnog zajedničkog vremena. Tihi ubojice su ta nezadovoljstva o kojima se šuti, a koja lagano rastu i jedu iznutra. Zašto ljudi šute – odgovore opet nalazimo u društvenim normama. Neki iz neugode, neki da ne povrijede partnera/icu, neki jer nemaju s kim pričati.. jer će im, kada konačno izgovore, drugi reći – pa to je normalno. Ljudi se srame i boje reći – nisam zadovoljan, nisam zadovoljna. S godinama se, oni koji ne progovore, različito ponašaju. Ali, najčešće su ova tri rješenja – ili šute i trpe, ili zadovoljstvo nalaze negdje drugdje, u nečem ili nekom drugom.
Rad s mladima
O mladima sam pisala gore, pa ne bih dugo. Svakako, ono što jako iznenađuje, zapravo šokira jest koliko su neinformirani. O anatomiji i terminologiji vlastitog tijela, o funkcijama dijelova tijela, o odnosima, o komunikaciji… zaista ne znaju, odnosno rijetki znaju. Ali, s obzirom da klitoris još uvijek nije u udžbeniku iz biologije, ne čudi.
Marginalizirane skupine
Ako je seksualnost tabu, a jest, koliki je onda tabu seksualnost marginaliziranih skupina?? Nezamisliv! Baš zato moj je osobni (jedan od..) zadatak pričati i educirati o tome. S obzirom da sam oduvijek volontirala, posebno s potrebitijima, ne mogu ih ni ovdje izostaviti. Osobe s invaliditetom, lgbt populacija, mladi u riziku, starije osobe…Seksualnost je njihovo pravo, baš kao i svakog drugog čovjeka, a tek se o tome ne priča, tek se o tome ne educira. Zadatak koji sam si zadala najteži je od svih do sada, upravo radi iznimno manjkavih podataka, literature, istraživanja i iskustvenih primjera.. kao borba s vjetrenjačama. No, netko mora. Ono što mi daje vjetar u leđa su zahvalna lica roditelja, skrbnika ili samih korisnika. Njihovi izazovi su toliko različiti jer su, ovako govoreći, zaista heterogena skupina. Ali onaj prvi je – progovoriti o tome!
Ovisno o osobi, o odgoju, o kulturi i sredini, ali rekla bih da je podjednako teško razgovarati i o seksu i o novcu, ako taj razgovor uključuje osobne potrebe, mišljenja, stavove, emocije i potencijalna neslaganja s partnerom. Dobra je vijest što se svađa oko novca može izmiriti seksom. Doduše, možda nekima svađa oko seksa prestane kada se spomene novac 😊
Sličnost u naizgled nespojivim temama je u uvjerenjima koje imamo oko novca, kao i seksa.. koje im značenje dajemo, smatramo li da zaslužujemo, kako, kada, od koga… dalo bi se napraviti zanimljivu paralelu
S djecom nikada nije rano početi razgovarati o seksu, koliko god to neobično zvučalo. Već u ranoj dobi djecu počinje zanimati kako su došli na svijet i to je vrijeme da priča krene. Naravno, s djecom se priča jezikom koje dijete razumije, nećemo djeci od tri godine objašnjavati spermije, jaja, fetus itd. Ali, ključno je ne lagati i ne pričati bajke, već pojasniti, na djetetu prihvatljiv način. Kako djetetu objašnjavate druge njemu neshvatljive fenomene? Tako pristupate i ovom. Svjesna sam da je mnogima to teško i ne pronalaze adekvatne riječi, u tom slučaju uvijek se mogu obratiti stručnjacima poput nas, seksualnih edukatora i savjetnika, da upute konkretnije, u skladu s dobi i kognitivnim razvojnim statusom djeteta. Mnogi roditelji odluku o nelagodnom THE razgovoru donose kada dijete uđe u pubertet. To je već prilično zakašnjelo. Dijete već odavno osjeća promjene na tijelu, ima emotivne i fiziološke reakcije, a masturbaciju je, vrlo vjerojatno, otkrilo još prije par godina. No nemojte se plašiti, kad god odlučite da je vrijeme za razgovor, taj će razgovor ostati u glavi vašeg djeteta, pa ako već mnogo toga i zna, čut će vaše mišljenje o tome.
U praksi očevi češće pričaju sa sinovima, a majke s kćerima, jer kao „ti bolje znaš anatomiju“. Da, to stoji, iako se pokazalo da rijetko tko dobro zna anatomiju vlastitog tijela 😊
Neka priča onaj tko se osjeća spremniji i zapamtite – priča o seksu nije priča o seksu, već priča o odnosima, osjećajima, ljubavi, granicama, boli, užitku… zato se ona priča u više navrata. Ponekad je dobro iskoristiti neku seriju, film, knjigu ili slikovnicu za tu priču. Ima ih, samo treba malo kopati.
Da, organiziram retreatove, radionice, javna predavanja i radionice, radim savjetovanja i Squiz – prvi i unikatni kviz sa seksualnom tematikom. I u svim svojim aktivnostima koristim neformalni pristup i humor. Naravno, ovisi o aktivnosti, temi i osobi/osobama, pazim da je humor primjeren i u pravom trenutku, kao i neformalnost pristupa – i ona je fleksibilna onoliko koliko i kontekst.
Ali do sada, tijekom dugogodišnjeg predavačkog i edukatorskog iskustva, kao i raznih poslovnih uloga koje sam imala, nisam naišla na onoliko minusa, u neformalnosti i humoru (naravno, isključivo ako su oboje autentične osobine) koliko može imati strog, formalan i distanciran pristup živim, stvarnim, ranjivim osobama s kojima ili o kojima se radi.
S obzirom na temu kojom se bavim, tu je humor ključ za razbijanje nelagode.
Maštaj! Ne treba ti vrijeme, novac, druga osoba, ne treba ti posebna atmosfera ni depilacija, ne treba plava tableta ni strategija. Maštanje je podcijenjena kognitivna aktivnost koja donosi veliku dobrobit seksualnosti. Maštanjem mozak luči hormone koji bude tijelo, maštanje donosi kreativnost i razigranost koja budi emocije i daje novu perspektivu. Maštanjem se biva seksualnim. O čemu, o kome, što, kad, kako..? E to je na vama, o sebi, o nekom, o partnerici…
Zadnje pitanje, odnosno zadnji moj odgovor mogao bi biti dobar „teaser“, dobra najavna špica za temu kojoj ću se posvetiti na konferenciji – kako biti seksualan/na najprije sam sa osobom..ostalo ostavljam ovako neizvjesno..
Ada Reić, magistra sociologije, NLP majstorica, odgojiteljica predškolske djece, seksualna savjetnica u edukaciji
Informacije o konferenciji
Datum
Četvrtak, 21. svibnja 2026., 14:00 do 20:00
Mjesto
HUB385, Franje Petračića 6, Zagreb, uz online prijenos
Ulaznice
75 € uživo, 15 € online, snimka dostupna 14 dana
Prijave i info
www.radipametnije.eu/konferencija-zagreb
Organizator
Izabela Laura i LOL Event Management
Kod za popust
MOJNOVAC26, popust 15% na regularnu cijenu
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
