The single most powerful asset we all have is our mind. If it is trained well, it can create enormous wealth. – Robert Kiyosaki
Kada je riječ o investiranju, prisutna su brojna pitanja o tome kako investirati, ali i brojne zablude koje potencijalni investitori imaju o tržištu i investiranju.
Zablude o investiranju su ukorijenjene u ljudskoj psihologiji te mogu značajno utjecati na financijski rezultat. Stoga se nužno njima pozabaviti prije nego se krene na to dugoročno putovanje. Klasična literatura o investiranju je uglavnom više fokusirana o tome kako ne investirati i ne činiti greške (smanjiti rizik), nego kako investirati (igra biranja manjeg gubitnika) pa ćemo u tom tonu navesti najveće zablude koje potencijalni investitori imaju o tržištu i investiranju. Pa krenimo!
1. Sve je namješteno radi bogaćenja bogatih
Najveća zabluda koju manje upućeni u investiranje, a čak i oni upućeniji imaju o burzi je u vezi temeljnog razloga rasta/pada cijene dionica, a time i dioničkih indeksa. Jedini razlog radi kojega cijene dionica rastu/padaju tijekom vremena je povezan sa trenutnim i budućim zaradama kompanija. To je odlično prikazano na Grafikonu 1, gdje se jasno vidi korelacija između rasta/pada zarada (narančasta linija) i kretanja cijene S&P 500 indeksa (plava linija).
Iako na burzu i kretanje cijena utječu brojni faktori, u dugom roku jedini faktor koji ima značajan utjecaj na kretanje cijene dionice neke kompanije ima isključivo zarada po dionici (EPS – earnings per share).
Grafikon 1 – Cijene i zarade S&P 500 indeksa za razdoblje 1926. – 04.2024.
2. Potrebno je mnogo novca za krenuti sa investiranjem
Nije. Krenuti investirati možete već s 10 eura (pogotovo danas kada je sve na dohvat ruke u virtualnom svijetu) i na taj način steći naviku discipline što je ključno, a iznos će se vremnom povećavati.
Disciplina je ključna u tom procesu jer kapi su te koje oblikuju stijene u dugom roku, a ne bujice. A i kada jedemo, to činimo sa mnogo malih zalogaja, ne sa jednim velikim. Ista princip je i kod investiranja, a složena kamatna stopa se ne naziva osmim svjetskim čudom bez razloga.
3. Sigurno ulaganje
A tko to meni garantira? Pa nitko. Ne dijeliš ni profit i ostaviš ga sebi. Stoga, zašto bi ti itko garantirao za gubitak?
Da se razumijemo, sigurno ulaganje ne postoji. Pogotovo ne na dioničkom tržištu. Obveznice država koje imaju najveći krediti rejting (AAA) se smatraju bezrizičnim ulaganjem, iako i tu postoje određeni rizici kao što je porast kamatnih stopa što može značajno oboriti cijenu dugoročnih obveznica kao što se i dogodilo u 2022. godini. I tu zaklona nema. Mada ako držite obveznicu do dospijeća, onda vam kretanje cijene gore/dolje i ne igra neku veću ulogu.
Iako se rizik nikada ne može u potpunosti eliminirati, dobrih dijelom se može umanjiti. Diverzifikacijom. Ali na koncu rizikom se upravlja jer izbjeći ga ne možemo.
4. Diverzifikacija je za one koji imaju mnogo imovine
Imam malo imovine pa ne trebam diverzificirati. Pogrešno. Kao što i ime kaže, diverzifikacija znači da ne stavljamo sva jaja u istu košaricu jer ako košarica padne, sve će se polupati. Odrediti vremenski horizont u kojemu investiramo i u koje imovinske klase je ključno u procesu investiranja pa to ne treba smetnuti sa uma.
5. Investiranje je kockanje
Još jedna pogrešna pretpostavka. To što se mnogi sudionici na financijskom tržištu ponašaju neracionalno i nastupaju sa kockarskim mentalitetom i ne drže se temeljnih pravila, ne znači da je do burze, nego do njih i njihovih poriva. Kao što Warren Buffett voli reći: “Ako želite uzbuđenje, uzmite par sto $$$ i odite u Las Vegas.”.
6. Korištenje tržišta za brzo bogaćenje i rješavanje svih životnih problema
Veća je vjerojatnost da ćete na burzi brzo osiromašiti nego se brzo obogatiti. Ali nema ništa gore od lošeg primjera i priča kako se netko na burzi brzo obogatio.
Malo tko zna da je Mark Twain bio burzovni špekulant i da se dobro opekao nekoliko puta, pa valjda odatle i njegova izreka: “There are two times in a man’s life when he should not speculate: when he can’t afford it and when he can.”
U 10 godina koliko radim posao brokera, samo sam kod jednog klijenta vidio da je u kratkom vremenu došao do 6 brojki na računu, a krenuo je sa samo par tisuća $$$. Znate što je uslijedilo nakon par mjeseci strelovitog rasta? Pad do nule u samo nekoliko dana!
Kod drugog koji je isto zaradio nekoliko stotina % kroz par mjeseci, sve je ostavio samo godinu dana kasnije.
I (ne)sreća s time nema nikakve veze!
7. Market Timing
Kao što Peter Lynch reče: “Više novca je izgubljeno u anticipaciji pada tržišta, nego u samom padu kada se i dogodi.“. Predvidjeti gdje će tržište je iznimno teško i to što tu i tamo netko i pogodi ne znači da to može raditi konstantno. I ćorava kokoš pogodi pokoje zrno, rekli bi u narodu.
Investitori često griješe pokušavajući tempirati tržište tako što ga jednostavno rasprodaju. Ili kada tržište raste pa misle da je “previše raslo” ili kada tržište pada pa misle da će pasti još. Povijesno gledano, nakon nekih od najgorih kratkoročnih tržišnih fluktuacija i gubitaka uslijedila su razdoblja znatnog oporavka tržišta.
A najbolji primjer toga se dogodio prije 4 tjedna kada je tržište naglo palo pa se onda još brže vratilo na početno mjesto.
Na nestabilnom tržištu, primamljivo je prijeći na sigurnu imovinu poput gotovine. Za mnoge od tržišnih sudionika mogućnost gubitka pokreće donošenje (ne)racionalnih odluka. Ali u mnogim je slučajevima bolji pristup kroz izgradnju dugoročnog pasivnog portfelja i ne brinuti previše o tržišnim kretanjima.
Tablica 1 – Primjer kako završi market timing
8. Eksperti, gurui i preporuke
Svi smo čuli za gurue na tržištu i kako svaki put sve pogode. Ali znate što, takvi ne postoje. A egocentrici sa kristalnim kuglama redovno sve izgube u igri kupi/prodaj. Jer jedno je znati nešto, a sasvim drugo to odigrati na financijskom tržištu.
Jedna poznanica mi se pohvalila kako je našla “mentora” za dionice koji joj šalje signale za kupnju/prodaju, a tu velikodušnost godišnje plaća samo 1999$. I sva sretna mi pokazuje portfelj dionica i prinos koji je napravila.
Kada sam joj pojasnio i stavio u usporedbu prinos njezinog portfelja i dioničkih indeksa Nasdaqa 100 i S&P 500, nije mi se više nikada javila. Možda zato što su oba indeksa imala duplo veći prinos u promatranom razdoblju. Stoga se nemojte ljutiti na glasnika!
Kada odemo na stranice TipRanks vidimo da nitko nema konzistentnu uspješnost u davanju preporuka. Rijetki su oni koji su većinu vremena u pravu. A i velika je vjerojatnost da ćemo pogriješiti u odabiru koga pratiti.
9. Investiranje je za profesionalce
Investiranje je za sve, a ne samo za profesionalce. A najviše i jest za neprofesionalce. Pogotovo danas kada na raspolaganju imamo najveći izbor financijskih proizvoda pa svatko može nešto pronaći za svoj stil investiranja i ono što toj osobi odgovara.
A koliko je investiranje za profesionalce, najbolje pokazuje Tablica 2 u kojoj je statistički pokazano kako profesionalci na Wall Streetu prođu u odnosu na dionički indeks S&P 500 kroz duži period od 5, 10 i 15 godina. Gadno su razbijeni od indeksa i nemaju šanse!
Tablica 2 – Uspredba prinosa S&P 500 i profesionalaca sa Wall Streeta
10. Sezonski obrasci
Možda ste čuli za siječanjski efekt (The January Effect), predsjedničke cikluse (The presidential election cycle theory), reli (porast cijena) u vrijeme između Božića i Nove godine (The Santa Claus rally). Cijeli članak bi se mogao baviti samo nabrajanjem svih sezonalnih pojava, pa ćemo se zadržati na ova tri najčešće spominjana.
Ali ako i niste čuli za iznad navedene pojmove, još i bolje. Jer toliko i vrijede, (ni)malo!
A najbolje je to napisao već spomenuti slavni pisac Mark Twain: “October: This is one of the peculiarly dangerous months to speculate in stocks. The others are July, January, September, April, November, May, March, June, December, August and February.”
11. Povijesni prinosi
Svi volimo isticati da je na tom i tom tržištu u zadnjih 30, 40, 50 i više godina prinos bio toliki i toliki. Ali zapravo to nije nikakvo mjerilo budućih prinosa, a još manje garancija da će tako biti i u budućnosti.
I najbitnije za kraj. Uzmite u obzir svoje ciljeve, vremenski horizont, toleranciju rizika, očekivani prinos i ukupnu financijsku situaciju kada donosite odluku o ulaganju ili raspodjeli imovine. Bez obzira štedite li za mirovinu, kupnju nekretnine, obrazovanje djece, putovanja i razonodu ili jednostavno zato što želite bezbrižnu financijsku budućnost, definiranje financijskih ciljeva je nužno.
I zapamtite, investiranje je za sve.
Za više ovakvih tekstova zapratite Školu investiranja i besplatno učite od stručnjaka!